· 

Marks


O ALEKSANDRU MARKSU



(Konačno) Rado prenosim. A to, dopuštanjem autorice ovog priloga, cjenjene ravnateljice Centra za kulturu Grada Čazme, Jadranke Kruljac-Sever. Isti je prilog bio već objavljen 29. lipnja 2008. u radio emisiji pod nazivom Čazmanika. Ovdje pokušaj osvješćenja dobrih, i posebne hvale vrijednih zalaganja u borbi protiv zaborava. 

 

29. lipnja 1922. rođen je u Čazmi Aleksandar Marks, akademski slikar i autor crtanih filmova. Roditelji su mu bili Ivan, činovnik, i Draga, rođena Dončević. Do 6. godine živio je s roditeljima u Čazmi, a 1928. njegov je otac premješten u osječku poreznu upravu. U Zagrebu je Aleksandar Marks završio Akademiju likovnih umjetnosti. Tijekom drugoga svjetskog rata je obolio te se liječio u sanotoriju Brestovcu na Medvednici. Tamo se liječio i Fadil Hadžić koji je po svršetku rata u Zagrebu bio glavni urednik humorističkog časopisa Kerempuh. Budući da je Kerempuh imao vrlo veliku nakladu i ostvarivao mnogo dobiti koju je – po tadašnjim zakonima - smio ulagati samo u novu “proizvonju”, Hadžić okuplja crtanofilmske entuzijaste te pokreće novu vrstu umjetnosti u Hrvatskoj – crtani film. Ubrzo će novi umjetnici dignuti tu umjetnost u neslućene svjetske razmjere te će ona biti najbolji hrvatski kulturni veleposlanik na mnogim svjetskim festivalima od kraja predesetih do osamdesetih godina. Čak se i jedan od pravaca u svjetskom animiranom filmu naziva Zagrebačka škola crtanog filma. To potvrđuje i da je jedini oskarovac hrvatskog filma – crtani film Surogat Dušana Vukotića

 

Među najnagrađivanijim umjetnicima Zagrebačke škole crtanoga filma je Aleksandar Marks. Za svojega je života sudjelovao u nastanku ukupno 38 crtanih filmova. Sa svojim suradnikom Kostelcem autor je prvog hrvatskog crtanog filma u boji – Crvenkapice. Najviša nagrada – od brojnih na svim značajnim svjetskim festivalima – je Golden Hugo u Chichagu 1968. godine za film Muhu. Taj i još nekoliko filmova kojima je autor s Vladimirom Jutrišom, pripadaju crtanofilmskim hororima – ciklusu tzv. oniričke strave koja se bavi najprije – u skladu sa sveopćim svjetskim duhovnim stanjem – problemima otuđenja, osamljenosti te nemoći maloga čovjeka. 

Stvarao je Marks i filmove za djecu od kojih je Zlatnoga lava na festivalu u Veneciji dobio Mrav dobra srca. Najveći svjetski festivali crtanoga i kratkoga filma nagrađivali su Marksov rad. I danas se na mnogim festivalima prikazuju njegovi filmovi.

 

Osim crtanim filmom, Aleksandar Marks se bavio ilustracijama knjiga, časopisa te udžbenika. Za taj je rad primio dvije važne hrvatske nagrade: Nagradu Davorin Trstenjak za pedagoški rad te nagradu Školske knjige. Bavio se i dizajnom. Za Zagrebačko kazalište lutaka izrađivao je lutke kojima se i danas igraju predstave. U drugom razredu osnovne škole lektirni je naslov slikovnica Božidara Prosenjaka Miš koju je ilustrirao Aleksandar Marks.

 

Nagradu Vladimir Nazor primio je za životno djelo 1982, godine. Jedan je dio svojih radova poklonio Gradskome muzeju u Čazmi kao i presnimke svih svojih crtanih filmova. Umro je u Zagrebu 8. rujna 2002. godine.

Kommentar schreiben

Kommentare: 0